Ima li spasa ozlijeđenom zubu?

Do ozljeda zuba može doći i u svakodnevnom životu te je bitno što prije reagirati kako bi se ozljeda klasificirala i što prije počelo s terapijom.

Nezgode se svakodnevno događaju, a ozljede zuba česte su, ali neugodne nezgode. Mogu biti minorne, ali i prilično ozbiljne.

Najčešće ozljede trajnih zuba događaju se kod djece koja sa žarom otkrivaju svijet, ali i kod odraslih koji se bave kontaktnim i ekstremnim sportovima.

Nažalost, do ozljeda zuba može doći i u svakodnevnom životu te je bitno što prije reagirati kako bi se ozljeda klasificirala i što prije počelo s terapijom.

Iako zvuči nestvarno, ali čak je i potpuno izbijen zub moguće “vratiti natrag” u funkciju. Nadalje vas upoznajemo s najčešćim vrstama zubnih ozljeda i njihovim liječenjem. One se ugrubo dijele na “lomove” i “pomake” zuba.

Pukao mi je zub, što sada?

Vjerojatno nema osobe koja nije čula neugodan “kvrc” prilikom žvakanja omiljenih tvrdih bombona ili kod bliskog upoznavanja sa stupom i ispljunula komadić zuba.

Zub može puknuti horizontalno i vertikalno, s različitim stupnjem ozbiljnosti i liječenja. Ozljede prilikom žvakanja tvrđe hrane često se lako saniraju i odlomljen komadić zuba zalijepi ako je sačuvan ili zamijeni kompozitnim materijalom. No, nisu svi slučajevi tako jednostavni.

Među frakture tvrdih zubnih tkiva ubrajamo:

  • Napuknuće cakline
  • Prijelom cakline
  • Nekomplicirani prijelom krune zuba
  • Komplicirani prijelom krune zuba
  • Nekomplicirani prijelom krune i korijena zuba
  • Komplicirani prijelom krune i korijena zuba
  • Prijelom korijena zuba
  • Prijelom stijenke alveole
  • Prijelom alveolarnog nastavka gornje ili donje čeljusti

Kod vertikalnog napuknuća cakline ponekad nije ni potrebna intervencija stomatologa, dok je u slučaju kompliciranih prijeloma potrebno endodontsko liječenje ili potpuno uklanjanje zuba  i ugradnja implantata.

Padovi na lice često rezultiraju slomljenim zubima

Ako se zub samo klima, znači li to da ozljeda nije ozbiljna?

Uslijed udarca ili traume može, ali i ne mora doći do loma, odnosno frakture zuba. S obzirom na čvrstoću cakline i dentina, kod trauma često stradavaju meka zubna tkiva, odnosno dolazi do pomaka zuba.

Najčešće ozljede mekih potpornih tkiva zuba su: 

  • potres zuba – ozljeda potpornih tkiva zuba bez pomaka; zub je u nizu i luku, ali je osjetljiv na dodir
  • subluksacija – ozljeda potpornih tkiva zuba bez pomaka, zub je u nizu i luku, klima se
  • ekstruzijska luksacija – ozljeda potpornih tkiva zuba s pomakom, zub je pomaknut izvan zubne alveole, odnosno strši prema van
  • lateralna luksacija – ozljeda potpornih tkiva zuba s pomakom, udružena s ozljedom stijenke alveole, zub je pomaknut na stranu te je ukliješten i nepomičan, 
  • intruzijska luksacija – ozljeda potpornih tkiva zuba s pomakom i oštećenjem alveolarne kosti, zub je utisnut u alveolu, odnosno prema unutra
  • Izbijanje ili avulzija – ozljeda potpornih tkiva zuba s ili bez frakture alveolarne kosti, zub je potpuno izbijen iz alveole

Pozicija zuba provjerava se pomoću rendgenskih snimki.

Kod potresa zuba koji je najlakši oblik ozljede mekih tkiva zuba dentalna terapija nije potrebna već se savjetuje konzumiranje kašaste hrane, odnosno izbjegavanje pritiska na zub u narednih dva tjedna.

Kada se trajni zub klima nakon ozljede, potrebno ga je fiksirati fleksibilnim splintom na okolne fiksne zube otprilike jedan do dva tjedna, ne vršiti veliki pritisak na zub i koristiti mekanu četkicu.

U slučaju kada zub strši prema van ili je nabijen prema unutra, on se pažljivo repozicionira na prijašnje mjesto te se pozicija provjerava pomoću rendgenskih snimki.

Zub se fiksira splintom te kontrolira. Ako nakon nekog vremena nema promjena na tkivima, splint se uklanja.

Lateralna luksacija ili bočni pomak zuba kompliciranija je ozljeda jer za sobom većinom povlači i ozljedu stijenke alveole pa je oporavak dugotrajniji. Ova vrsta ozlijede je zahtjevna za dijagnosticiranje jer ju je lako zamijeniti za puknuće korijena zuba pa je u dijagnostički proces potrebno uključiti rendgensko snimanje. Zub se pažljivo repozicionira i fiksira splintom do četiri tjedna kako bi sva tkiva pravilno zarasla.

U slučaju kompliciranih prijeloma potrebno endodontsko liječenje ili potpuno uklanjanje zuba.

Kod liječenja potpunog izbijanja zuba bitno je vrijeme reakcije i metoda transporta izbijenog zuba. To je veoma ozbiljna ozljeda, ali ako se zub vrati u alveolu unutar dva sata od ozlijede, velika je vjerojatnost da će zub biti prihvaćen, no u proces je potrebno uključiti i endodontski tretman te fiksirati zub fleksibilnim splintom.

Kod dječjih zubi koji još nisu završili svoj rast postoji vjerojatnost da će se ponovno uspostaviti prokrvljenost pulpe, odnosno moguće je da zub nastavi s rastom čak i ako je bio u potpunosti izbijen.

Vrijeme reakcije je najbitnije

Ozljeda zuba može biti traumatična za sve, a najviše za djecu. Potrebno je reagirati smireno i što prije uputiti se svom stomatologu.

Kako bi posljedice traume zuba bile što manje, savjetujemo vam da:

  • ne paničarite
  • reagirate što ranije, odnosno javite se stomatologu
  • izbijeni zub pravilno transportirate (osim vlastite alveole, najbolji mediji su mlijeko, fiziološka otopina i slina jer zub tada ne dehidrira)
  • stomatologu opišete točno što se dogodilo
  • slijedite stomatologove naputke nakon liječenja

Prilikom ozlijede zuba treba se što prije javiti stomatologu

Kod traume zuba uslijed, primjerice pada s bicikla može doći i do frakture dijela zuba, ali i njegovog pomaka, što znači da je većina ozljeda ustvari kombinacija loma i pomaka zuba, što terapiju čini još kompliciranijom.

Ponekad čak ni pravovremena reakcija ne može garantirati da će zub pravilno zacijeliti, pa može doći do promjene boje zuba, nekroze pulpe, obliteracije pulpnog kanala, resorpcije korijena, gubitka marginalne potporne kosti te ankiloze.

Kontaktirajte nas na vrijeme